Arhiva po godinama:

Bistrički zvukolik

3. festival, međunarodno mješovito natjecanje glazbenika u tri kruga, koncerti i radionice
5. i 6. svibnja 2016. (četvrtak i petak) u Mariji Bistrici

Ocjenjivački sud: red. prof. art. Lidija Horvat Dunjko

red. prof. art. Lidija Horvat Dunjko

Biografija

Lidija Horvat Dunjko diplomirala je 1989., a 1995. magistrirala solo pjevanje (Lied, oratorij i operu) na Muzičkoj akademiji Zagreb u klasi prof. Zdenke Žabčić-Hesky. Usavršavala se u Beču kod gospođe Kammersängerin Olivere Miljaković i u Zagrebu kod gospođe Dunje Vejzović.


Lidija Horvat - Dunjko je dobitnica mnogih državnih i međunarodnih nagrada od koje valja posebice istaknuti:

 

1988. - dvije posebne nagrade na Međunarodnom natjecanju Jeunesses Musicales i Rektorovu nagradu Zagrebačkog sveučilišta

1989. - pobijedila je na 33. državnom Natjecanju mladih umjetnika Jugoslavije u Zagrebu

- dobiva nagradu “Ivo Vuljević” kao najuspješniji umjetnik godine u državi.

2000. - dobiva najviše strukovno priznanje – nagradu “Milka Trnina“ za iznimne umjetničke dosege u 1999. godini

2004. - godišnja nagrada HDGPP-a (Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga), za najuspješnijeg glazbenog pedagoga u 2004 godini.

1996. - Odlikovana je najvišim državnim priznanjem za zasluge u kulturi ordenom Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

Još kao studentica 1988. debitirala u ulozi Despine u operi “Così fan tutte“, a kasnije uspješno kreira više od 30 naslova.

 

KRALJICA NOĆI  
GILDA 
MARIE
MADAME HERZ
ROZINA 
OLYMPIA 
BLONDA 
SUSANNA 
MUSETTA
SOPHIA SCHOLL
JAKO VISOKI SOPRAN
PAMINA 
AMOR 
SOPRAN
LUCIA
DENUNZIA
PAPAGENA 
VALENCIENNE
PETRICA
LADY ŠRAM
ADELA
VELIKA SVEĆENICA
ANNA
EMMA 
MARZELLINA 
Mdsl SILBERKLANG
MLADENKA BARICA
SOPHIE
RITA 
LUCY  
SOFIA 
MONICA 
OSCAR  

FANNY

Mozart: Čarobna frula
Verdi: Rigoletto
Donizetti: Kći pukovnije
Mozart: Der Schauspieldirektor
Rossini: Seviljski brijač
Offenbach: Hoffmannove priče
Mozart: Otmica iz saraja
Mozart: Figarov pir
Puccini: La bohème
Zimmermann: Weisse Rose
Rihm: Die Eroberung von Mexico
Mozart: Čarobna frula
Gluck: Orfej i Euridika
Orff: Carmina Burana
Britten: Silovanje Lukrecije
Vivaldi: Skenderbeg
Mozart: Čarobna frula
Lehár: Vesela udovica
Gotovac: Đerdan
Dedić: Lady Šram
Strauss: Šišmiš
Verdi: Aida
Verdi: Nabucco
Belamarić: Priče iz Bečke šume
Beethoven: Fidelio
Mozart: Der Schauspieldirektor
Stahuljak: Seoski svatovi
Massenet: Werther
Donizetti: Rita
Menotti: Telefon
Rossini: Il Signor Bruschino
Menotti: The Medium
Verdi: Krabuljni ples

Rossini: Bračna mjenica

 

Lidija je posebno omiljena na koncertnoj pozornici. uz najveće domaće koncertne priredbe“ Varaždinske barokne večeri“ i “Dubrovačke ljetne igre“ svojim je recitalima osvojila publiku Pariza (Théâtre des Champs Elysées), Beča (Musikverein, Konzerthaus....), Toronta (Ryerson Theatre, Massey Hall), Berlina , Münchena, Bruxellesa, Dublina, Ludwigsburga, Mainza, Graza, Salzburga, Innsbrucka, Torina, Venezije, Züricha, Ženeve, Ljubljane, Madrida, Lisabona (Teatro Tivoli), Buenos Airesa (Teatro Colón, Teatro Cervantes), Montevidea, Santiaga de Chilea, Düsseldorfa, Johannesburga, Pretorije, Stellenbosha, Moskve (Dvorana Čajkovski), Sankt Peterburga, Sofije…
Zahvaljujući izuzetnom opsegu glasa (prema gore neograničeno; svi tonovi klavira) i odličnoj muzičkoj naobrazbi jedna je od malobrojnih pjevačica koje se bave avangardnom glazbom i glazbom 20. st. uopće.
Pjevala je svjetske praizvedbe u Beču (Velika dvorana Musikvereina, Konzerthaus) uz filharmoniju i ansaml “Die Reihe“ s glasovitim maestrom Friedrichom Cerhom.
Mnogi suvremeni skladatelji pisali su za Lidiju Horvat-Dunjko svoja djela: Luigi Donorà (Italija), Alexander Blechinger (Austrija), Brina Jež (Slovenija), Bruno Bjelinski, Mladen Tarbuk koji joj posvećuje dva ciklusa Medida del tiempo por diferentes relojes Sanjači, Marko Ruždjak, Stanko Horvat, Tomislav Uhlik, Zlatko Tanodi, Davor Bobić, Adalbert Marković...
Uz avangardnu glazbu posvetila se i stilskoj renesansnoj i baroknoj glazbi, pa od 1994. djeluje u sastavu renomiranog ansambla “Vox antiqua“ te nastupa kao gost ansambla “Zagrebačkih solista“, “Musica da camera“ te kao duo s lutnjistom Edinom Karamazovom.
Surađivala je s renomiranim orkestrima i dirigentima ; Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Igor Gjadrov, Nikša Bareza, Uroš Lajovic, Kazushi Ono, Arnold Katz, Vladimir Kranjčević, Giuseppe Raffa, Friedrich Cerha, Paul Polivnick, Aleksis Hausen, Arend Werkamp, Mladen Bašić, Loris Voltolini, Erol Erdinç, Conrad Artmüller, Norman Widjaja, Leopold Hager...
U inozemstvu pjeva s najvećim imenima današnjice, kao što su Ghena Dimitrova, Renato Bruson, Bruna Baglioni, Paata Burchuladze, Nicola Martinucci, Ruža Baldani, Dunja Vejzović...
Snimala je za mnoge televizijske i radio postaje u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Argentini, Južnoafričkoj Republici.

Do sada je izdala 16 CD-a s glazbom u rasponu od rane renesanse uz lutnjistu Edina Karamazova, pa do glazbe avangardnih suvremenih skladatelja.

 

1992. - u Zagrebu izdaje vlastiti CD “Hrvatska vokalna lirika“ uz klavir Vladimir Mlinarić i Darko Domitrović

1994. - u Beču CD oratorij A. Blechingera “Ins Antlitz der Unterdrückung“

1996. - u Madridu CD “Aida the opera spectacular“ G. Raffa production;
- u Zagrebu CD “Musica sacra 2“ s ansamblom “Vox antiqua“

1997. - u Zagrebu CD “Pisni“ A. G. Jurjevića

1998. - u Zagrebu CD “Lied – Debussy, I. Lang, R. Strauss“ uz klavir Darko Domitrović

2001. - u Varaždinu CD “Ad gloriam Varasdini“ Bach, Händel, Scarlatti, Bobić uz ansambl “Ad gloriam“

2003. - u Zagrebu CD “Uspavanke i nocturna“ uz klavir Mario Čopor

- u Zagrebu CD “Sanjači“ Mladena Tarbuka uz ansambl Cantus.

2004. - u Zagrebu CD “Lamenti“ Dowland, Kapsberger, Monteverdi uz lutnju i teorbu Edin Karamazov

- u Zagrebu 4 CD-a “Razigrani zvuci“ 1, 2, 3, 4

2005. - u Zagrebu CD “Blistaj, blistaj zvijezdo mala“ s pjesmama za predškolski odgoj

2011. - u Zagrebu CD Zlatko Tanodi “Requiem za sopran i Kymu“ 

2007. - suorganizator je i sudionik MEĐUNARODNE  KONFERENCIJE ZA NAPREDNA I SUSTAVNA ISTRAŽIVANJA održane 25. i 26. 10. 2007 u Zadru.
Za svoju prezentaciju znanstvenog rada pod naslovom GLAS KAO SREDSTVO KOMUNIKACIJE, NJEGOVA UPOTREBA I ZAŠTITA nagrađena je zlatnom medaljom, a pozvana je od prof. dr. Georga Erica Laskera, predsjednika Instituta za napredna i sustavna istraživanja i kibernetiku da se pridruži njegovom timu stručnjaka u Baden-Badenu u Njemačkoj u novim istraživanjima. Ujedno je pozvana da svoj rad prezentira u Firenci, te na Sveučilištu Windsor u Kanadi.

2003. Osniva i vodi MEĐUNARODNU OPERNU ŠKOLU "MIRULA" u Pučišću na otoku Braču. U okviru te škole uspješno je režirala 7 opera:
      - W. A. Mozart: - Čaronba frula,
                                  - Bastien i Bastienne,
                                  - Così fan tutte,
      - C. W. Gluck: Orfej i Euridika,
      - G. Menotti: Telefon,
      - G. Puccini: La Bohème,
      - G. F. Händel: Susanna,
a za koje je dobila odlične kritike.

2004. - U nakladi "MUSIC PLAY" izdaje zbirku 70 solo pjesama hrvatskih autora od 16. st. pa do suvremenih skladatelja pod nazivom “LJUVEN SANAK“, a koji se koristi kao udžbenik za pjevače srednjih glazbenih škola i za studente pjevanja u Hrvatskoj, Austriji i Rusiji.


2008. - suorganizator i sudionik MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA ZA  ZAŠTITU GLASA “VOICE FONDATION“ u Zagrebu. Suorganizator i sudionik 2. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE ZA NAPREDNA I SUSTAVNA ISTRAŽIVANJA održane u listopadu u Zadru.

2009. - član je i predsjednik područja umjetnosti Vijeća nacionalnog kurikuluma RH.

2009. - nositelj je programa otvaranja odjela solo pjevanja i gost profesor odjela solo pjevanja na Sveučilištu "J.Dobrile" u Puli.

2010. - postaje umjetnička ravnateljica međunarodnog festivala komorne glazbe "Lubeničke glazbene večeri" na otoku Cresu

 

2012. - idejni začetnik i suorganizator 1.Međunarodnog natjecanja pjevača uz orgulje ˝Hefferer˝ u Grožnjanu

Od 1996. g. stalna je članica mnogih državnih i međunarodnih natjecanja pjevača i komorne glazbe. 

Uz izuzetno bogatu umjetničku aktivnost, bavi se znanstvenim i pedagoškim radom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u zvanju redovnog profesora.