red. prof. art. Mladen Tarbuk

Biografija

Mladen Tarbuk (1962), jedan od najsvestranijih umjetnika na hrvatskoj glazbenoj sceni, djeluje s jednakim uspjehom kao skladatelj, dirigent, organizator muzičkog života, muzički pisac, pedagog i producent.

Kao dirigent je postigao međunarodni ugled djelujući pet godina, 2004-2009, kao stalni gost dirigent Njemačke opere na Rajni u Düsseldorfu, te gostujući u raznim svjetskim opernim kućama i koncertnim dvoranama, surađujući pri tom s brojnim uglednim simfonijskim orkestrima i opernim ansamblima (Kanada, Meksiko, Njemačka, Austrija, Italija, Češka, Mađarska, Turska...).

Glazbeni život Hrvatske je obilježio velikim opernim produkcijama umjetničkih akademija Zagrebačkog sveučilišta, višegodišnjom suradnjom sa Simfonijskim orkestrom HRT, s kojim je snimio tisuće minuta pretežno hrvatske glazbe, te osnivanjem Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske. Kao intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je uspio intenzivirati program i ojačati međunarodnu suradnju, ne zanemarujući pri tom postavljanje domaćeg repertoara. Osobiti uspjeh je postigao premijerama Tristana i Izolde, te Lady Macbeth Mcenskog okruga, koje je postavio u tom kazalištu kao dirigent. 2013-14 je vodio glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara, a od 2014 je intendant tog poznatog festivala.

Za svoj skladateljski i dirigentski rad je dobio više međunarodnih i hrvatskih nagrada. Osobito se ističu nagrade Ernst Vogel, (1993), Slavenski (2003, 2010., 2013. i 2015), te Milka Trnina (2009). Njegov opus broji 80 skladbi, od solističke i komorne glazbe do velikih simfonijskih i scenskih formi, koje su sve zaživjele na značajnim festivalima suvremene glazbe (Europamusicale München, Musicora i Le Temps de Soufle Paris, Trieste Prima, Svjetski dani glazbe Manchester 1997, World Saxophone Congress Glasgow, Musikprotokoll, Hörrohr i Erasmus u Grazu, Moskovska jesen, Muzički biennale Zagreb). Djela mu se pojavljuju na brojnim nosačima zvuka (HoneyRock, Orfej i Cantus). Njegov balet Tramvaj zvan čežnja je otvorio Svjetske dane glazbe 2005. u Zagrebu. Posebnu čast mu je učinio grad Wuppertal narudžbom skladbe povodom smrti barda suvremene glazbe, čelista Siegfrieda Palma. Tako je nastala skladba Über glitzernden Kies, koju je praizvela Gail Gilmore.

Za Hrvatsku je vrlo značajan i njegov muzikološki i istraživački rad na značajnim djelima hrvatske simfonijske i operne baštine koje redigira, uređuje, priprema za objavu i prema potrebi rekonstruira. Tako je istražio i uredio prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba, Bersin diptih Sablasti sa Sunčanim poljima, vratio izvorno ruho Nikoli Šubiću Zrinjskom, rekonstruirao II čin Sunčanice, redigirao Simfoniju Dore Pejačević, te brojne druge partiture.

Kao redoviti profesor Muzičke akademije Zagrebačkog sveučilišta predaje dirigiranje, kompoziciju, orkestar i muzičku teoriju.